Hrvatski terminološki portal središnje je mjesto na kojem se okuplja suvremena
terminološka građa na hrvatskom jeziku

Što je nazivlje?


Što je nazivlje?


Nazivlje se definira kao strukturirani skup pojmova i pridruženih naziva određenoga predmetnog područja. Time se temeljno određuje pojmovni terminografski pristup postavljen načelima Eugena Wüstera koja čine temelj tzv. Bečke terminološke škole odnosno opće terminološke teorije koja je i danas vrlo utjecajna kao osnova preskriptivnoga pristupa nazivlju i njegovu normiranju.

U okrilju Bečke škole postavljena su i tzv. semiotička načela zamišljena da budu primjenjiva na sve jezike. Ta univerzalna načela oblikovanja nazivlja podrazumijevaju:

  • prozirnost ili transparentnost (tj. laku razumljivost naziva i bez posebna tumačenja)
  • sustavnost (usidrenost naziva u pojmovni sustav)
  • prikladnost (prednost uporabe općeprihvaćenih neutralnih naziva)
  • sažetost (jezičnu ekonomiju, tj. davanje prednosti kraćim nazivima)
  • izvodivost (tvorbenu plodnost)
  • jezičnu točnost (usklađenost s jezičnim sustavom)
  • davanje prednosti izvornomu jeziku jezične zajednice (osim u strukama ili jezicima u kojima postoje druge tradicije, npr. uporaba latinskih ili grčkih oblika).

Za jezike koji svoja nazivlja tek stvaraju i usustavljuju načelo davanja prednosti izvornomu jeziku uvijek ima istaknuto mjesto. U definiranju nazivlja mnogih disciplina, međutim, navedena se načela ne mogu u potpunosti dosljedno primijeniti a da se time ne mijenja značenje definiranih pojmova ili njihovi međusobni odnosi u pojmovnom sustavu. Stoga tradicionalna načela terminološkoga rada treba oprezno primjenjivati i u skladu sa zahtjevima i obilježjima svake strukovne domene nazivlja koje se definira.


Zašto je nazivlje važno?


Nazivlje je sredstvo prijenosa znanja. Stoga je usklađeno, dogovoreno i lako dostupno nazivlje preduvjet precizne i jednoznačne stručne i znanstvene komunikacije, kako u istojezičnom tako i u međujezičnom sporazumijevanju.

Uređeno strukovno nazivlje važan je dio standardnojezičnoga leksika i pretpostavka komunikacijske funkcije i opstojnosti svakoga jezika. Međujezično usklađeno nazivlje preduvjet je stvarne višejezičnosti i uspješne globalne komunikacije. Nesporazumi izazvani pogrešnom ili neprikladnom upotrebom naziva ili njihovim neodgovarajućim prevođenjem mogu izazvati dalekosežne posljedice i izravnu, često i materijalnu štetu u pravnom, trgovačkom, ekonomskom, industrijskom i u svakom drugom stručnom kontekstu.